dvirvacananimitte 'ci ajādeśaḥ sthānivad bhavati , dvirvacana eva kartavye. rūpātideśaśca ayaṃ niyatakālaḥ. tena kṛte dvirvacane punarādeśa rūpam eva avatiṣṭhate. āllopaupadhālopaṇilopayaṇayavāyāvādeśāḥ prayojanam. āllopaḥpapatuḥ. papuḥ. āto lopa iṭi ca 6-4-64) iti ākāralope kṛte tasya sthānivadbhāvātekāco dve prathamasya (*6,1.1 iti dvirvacanaṃ bhavati. upadhālopaḥjaghnatuḥ. jaghnuḥ. gamahanajanakhanaghasāṃ lopaḥ kṅityanaṅi 6-4-98 ityaupadhālope kṛte anackatvād dvirvacanaṃ na syāt, asmād vacanād bhavati. ṇilopaḥ āṭiṭat. aṭateḥ ṇici luṅi caṅi ṇilope kṛte tasya sthānivattvādajāder dvitīyasya 6-1-2 iti ṭiśabdasya dvirvacanam bhavati. yaṇ cakratuḥ. cakruḥ. karoteḥ atusi usi ca yaṇādeśe kṛte anackatvād dvirvacanaṃ na syāt, sthānivattvād bhavati. ayavāyāvādeśāḥ ninaya, nināya. lulava, lulāva. nayateḥ lunāteśca uttame ṇali guṇe kṛte vṛddhau ca ayavāyāvādeśāḥ, teṣāṃ sthānivattvān ne nai lo lau iti dvirvacanaṃ bhavati. dvirvacane kaṛtavya iti kim? jagle, mamle. śravaṇam ākārasya na bhavati. dvirvacananimitte iti kim? dudyūṣati. ūṭhi yaṇādeśo na sthānivad bhavati. aci iti kim? jeghrīyate, dedhmīyate. ī ghrādhmoḥ 7-4-31) yaṅi ca (*7,4.30 iti īkārā'deśaḥ, tasya sthānivadbhāvādākārasya dvirvacanaṃ syāt, ajgrahaṇān na bhavati.

dvirvacane 'ci 1.1.59 dvirvacananimitte 'ci ajādeśaḥ sthānivad bhavati , dvirvacana eva kartavye. rūpātideśaśca ayaṃ niyatakālaḥ. tena kṛte dvirvacane punarādeśa rūpam eva avatiṣṭhate. āllopaupadhālopaṇilopayaṇayavāyāvādeśāḥ prayojanam. āllopaḥpapatuḥ. papuḥ. āto lopa iṭi ca 6.4.64 iti ākāralope kṛte tasya sthānivadbhāvātekāco dve prathamasya 6.1.1 iti dvirvacanaṃ bhavati. upadhālopaḥjaghnatuḥ. jaghnuḥ. gamahanajanakhanaghasāṃ lopaḥ kṅityanaṅi 6.4.98 ityaupadhālope kṛte anackatvād dvirvacanaṃ na syāt, asmād vacanād bhavati. ṇilopaḥ āṭiṭat. aṭateḥ ṇici luṅi caṅi ṇilope kṛte tasya sthānivattvādajāder dvitīyasya 6.1.2 iti ṭiśabdasya dvirvacanam bhavati. yaṇ cakratuḥ. cakruḥ. karoteḥ atusi usi ca yaṇādeśe kṛte anackatvād dvirvacanaṃ na syāt, sthānivattvād bhavati. ayavāyāvādeśāḥ ninaya, nināya. lulava, lulāva. nayateḥ lunāteśca uttame ṇali guṇe kṛte vṛddhau ca ayavāyāvādeśāḥ, teṣāṃ sthānivattvān ne nai lo lau iti dvirvacanaṃ bhavati. dvirvacane kaṛtavya iti kim? jagle, mamle. śravaṇam ākārasya na bhavati. dvirvacananimitte iti kim? dudyūṣati. ūṭhi yaṇādeśo na sthānivad bhavati. aci iti kim? jeghrīyate, dedhmīyate. ī ghrādhmoḥ 7.4.31 yaṅi ca 7.4.30 iti īkārā'deśaḥ, tasya sthānivadbhāvādākārasya dvirvacanaṃ syāt, ajgrahaṇān na bhavati.

dvarvacane'ci. , 1.1.58 pūrvaṃ kāryātideśaḥ kṛtaḥ, idānīṃ tu rūpātideśārthamidamārabhyate. atha vā nimittāt pūrvamityetasmin pakṣe'nantarasūtreṇa dvirvacanavidhiṃ prati pratiṣedhaḥ prāptaḥ ityasyārambho veditavyaḥ. "dvirvacane'ci" 1.1.58 iti samānādhikaraṇe saptamyau. tatrāj viśeṣyaḥ, dvirvacanaṃ viśeṣaṇam. viśeṣaṇaviśeṣyabhāvasya ca prayojanaṃ "dudyūṣati" iti pratyudāharaṇa darśayiṣyate. kathaṃ punaraj dvirvacanaśabdenocyate? dvarvacananimittatvāt. ata eva vṛttāvāha-- "dvirvacananimitte'ci" iti. bhavati hi tannimittatvāt tācchabdyama, yathā -- "āryurghutam" iti. parasaptamī ceyamapīti "yasminan vidhistadādāvalgrahaṇam" (vyā.pa.127) iti ajādāviti draṣṭavyam. parasminniti ca prakṛtvāt parasminnajādāviti gamyate. atha vā - dvarvacanasya pratyayaviśeṣanimittvād dvirvacanagrahaṇena pratyayaḥ sannidhāpitaḥ, tenājādau pratyaya iti pratīyate. yadi tahrrajādāvajādeśaḥ sthānivadbhavati, "papau" iti na sidhyati, na hrajādāvādeśaḥ, kiṃ tarhi? acyeva; ihāpi vyapadeśivadbhāvenā-jāditvamastītyadoṣaḥ. iha tarhi na sidhyati-- "cakratuḥ" iti; acyeva tu yaṇādeśo vidhīyate, na tvajādau? naiṣa doṣaḥ; yo hratrāci yaṇādeśo vidhīyate so'jādāvapi bhavatyeva. yadi dvirvacananimitte'cyajādeśaḥ sthānivadbhavati sarvasyāmavasthāyāṃ dvirvacanāduttarakālamapi syādityata āha--"dvirvacana eva katrtavye" iti. evakāreṇa dvirvacana kriyā- kālāt kālāntare sthānivadbhāvasyābhāvaṃ darśayati. kathaṃ punaretallabhyate, yāvataikaṃ dvirvacanagrahaṇam, tena cāj viśeṣitaḥ? evaṃ manyate-- dvitīyamapi dvirvacanagrahaṇamana- ntarasūtrādihānuvatrtate. atha vā- dvirvacanañcetyekaśeṣaṃ kṛtvā "dvirvacane" iti nirdeśaḥ kṛtaḥ. tatraikena dvirvacanagrahaṇena "dvarvacananimitte'ci" ittheṣo'rtho labhyate. dvitīyena tu "dvirvacana eva katrtavye" iti. iha dvirvacane katrtavye sthānivadbhāvo vidhīyate ita dvirvacanakāryārthaṃ evaiṣa pratīyate. sāckasya dvirvacanaṃ vidhīyamānamanacka- sya na prāpnoti yujyate dvirvacanakāryārthatvamasya. "dvarvacanakāryārthatvamasya. "dvirvacanakāryārthe tvasmin --"cakratuḥ,cakruḥ" ityatrāsyānackasya dvirvacane kṛte satīṣṭamabhyāsarūpaṃ na sidhyati" itivyāmohād yo manyate, taṃ pratyāha-- "rūpātideśaścāyam" iti. "ca" śabdo'vadhāraṇe, rūpātideśa eva, na kāryātideśa ityarthaḥ. kutaḥ punareṣa niścayaḥ-sa "rūpātidheśaścāyam" iti? ajgrahaṇāt. tasya hretat prayojanam-- "jeghrīyate dedhmīyate" ityatra mā bhūditi. yadi cāyaṃ dvirvacanakāryātideśaḥ syānna rūpātideśaḥ; ajgrahaṇamanarthakaṃ syāt. bhavatvatra sthānivadbhāvaḥ, tathāpi na kaści-dviśeṣaḥ. tathā hi-- yadyapyatra sthānivadbhāvaḥ, evamapi dvirvacanakāryeṇa bhavitavyam; athāpi na sthānivadbhāvaḥ, evamapi bhavitavyam--ubhayatrāpi sāckatvāt, tataśca kathametat pratyudāharaṇam? tadetadajgrahaṇaṃ kathamarthavad bhavati? yadyeṣa rupādeśaḥ rarūpe'syātidi- śyamāne yadyajgrahaṇaṃ na kriyate tadihāpi rūpātideśe sati dhrā iti, dhmā iti ca dvi-rvacanaṃ syāt, tathā'niṣṭamabhyāsarūpaṃ prasajyeta. tasmādajgrahaṇād rūpātideśo'ya- miti niścīyate. yadyevam, bhedanibandhano vatirnaṃ prāpnoti; sthānyeva hi punarātmīyaṃ rūpaṃ prāpita iti kuto bhedaḥ? ātideśikānāmatideśikatvena rūpabhedasya vivakṣitatvādadoṣaḥ. "dvirvacana eva katrtavye" iti yaduktaṃ tasyārthaṃ vispaṣṭīkartumāha--"niyatakālaḥ" iti. kṛte dvirvacane ityādinā tadeva niyakālatvaṃ darśayati. "jaghnatuḥ" iti. "abhyāsācca" 7.3.55 iti hakārasya kutvam. "āṭiṭat" iti. aṭaterhetumati ṇic; luṅ, caṅa, "caṅi" 6.1.11 iti "ajāde- rdvitīyasya" 6.1.2 iti dvirvacanam. "āḍajādīnām"6.4.72 ityāḍ bhavati. "ninaya" ityādi. "ṇaluttamo vā" 7.1.91 iti yadā ṇittvaṃ nāsti tadā guṇaḥ, yadā ṇitvaṃ tadā vṛddhiḥ. "jagle,magle" iti. "glai harṣakṣaye" (dhā.pā. 904), "mlai gātravināme" (dhā.pā.904) "ādeśa upadeśe'śiti" 6.1.44 ityāttvam. bhāve ātmanepadam, "liṭastajhayo-reśirec" 3.4.81ityeś. "śravaṇamākārasya na bhavati" iti. yadā kālāvadhiparigrahārthaṃ dvirvacanagrahaṇaṃ na kriyate, tadottarakālamapi sthānirūpaṃ prasajyeta, tataścākārasya śravaṇameva syāt. āto lopasya tu goda ityevamādyavakāśaḥ. śrūyamāṇe cākāre pareṇa saha vṛddhiḥ syāt. "dudyuṣati" iti. diveḥ "sanīvantardha" 7.2.49 ityādinā yadā pakṣa iḍāgamo na kriyate tadā "iko jhal" 1.2.9 "halantācca" 1.2.10 iti kittvam, tataḥ "cchvoḥ śūḍanunāsike ca" 3.4.19 ityūṭh. sa ca dvirvacananimittaṃ na bhavati. tatra yadi dvirvacananimittatvena nāj viśeṣyate, ūṭhi parato yo yaṇādeśastasyāpi sthānivadbhāvaḥ syāt. evaṃ cābhyāsarūpamivarṇāntaṃ śrūyeta. dvirvacananimittacparigrahe tu "dyu" ityasya dvirvacanaṃ bhavati. tatra halādiśeṣahyasvatvayordudyūṣatītyabhyāsarūpamukārā- ntaṃ sidhyati॥

dvirvacane'ci 476, 1.1.58 dvitvanimitte'ci aca ādeśo na dvitve kartavye. gopāyāñcakratuḥ॥

dvirvacane'ci. dvirucyate yena paranimittena taddvarvacanaṃ. dvitvanimittamiti yāvat. acītyasya viśeṣaṇamidam. `acaḥ parasminnityato'ca iti, `sthānivadādeśa' ityata ādeśa iti, na padāntetyato neti cānuvartate. dvirvacana ityāvartate. evaṃ ca `dvitve kartavye satī' tyapi labhyate. tadāha–dvitvanimitte'cītyādinā. `dvitve kartavye satī'tyukteḥ kṛte dvitve `cakre' ityādau yaṇādayo bhavanti. anyatā tu na syuḥ, dvitvanimittasya acaḥ sattvāt. dvitvanimitta iti kim ?. dudyūṣati. divdhātoḥ sani dvitvātparatvādūṭhi kṛte dvitvātprāgyaṇ bhavatyeva. tathā ca `dyū' ityasya dvitve dudyūṣatīti sidhyati. dvitve kartavye yaṇo niṣedhe tu didyūṣatītyabhyāse ikāra eva śrūyeta. na tūkāraḥ. `dvitvanimitte' ityuktau tūṭhi pare dvitvātprāgyaṇyo na niṣedhaḥ, ūṭho dvitvanimittatvā'bhāvāt. acīti kim ?\t. jeghrīyate. atra ghrādhātoryaṅi dvitvātprāka `ī ghrādhmo'ritīkārādeśo na niṣidhyate. ītvasya dvitvanimitta yaṅ?nimittakatve'pi dvitvanimittā'jnimittakatvā'bhāvāt. acaḥ kim ?. asūṣupat. iha svāpeścaṅi dvitvātprāk `svāpeścaṅī'tivakārasya samprasāraṇaṃ na niṣidhyate, tasyā'jādeśatvā'bhāvāt. tataśca kṛte samrasāraṇe sup ityasya dvitve'byāse ukārasya śravaṇaṃ saṃbhavati. saṃprasāraṇe niṣidde tu `svap' ityasya dvitve'bhyāse ukāro na śrūyeta. evaṃ ca prakṛte yaṇādeśātprāg `liṭi dhāto'riti dvitve kṛ kṛ e iti sthite–.

dvirvacane'ci 89, 1.1.58 dvirvacane'ci. dvirucyate yena paranimittena taddvarvacanaṃ. dvitvanimittamiti yāvat. acītyasya viśeṣaṇamidam. "acaḥ parasminnityato'ca iti, "sthānivadādeśa" ityata ādeśa iti, na padāntetyato neti cānuvartate. dvirvacana ityāvartate. evaṃ ca "dvitve kartavye satī" tyapi labhyate. tadāha--dvitvanimitte'cītyādinā. "dvitve kartavye satī"tyukteḥ kṛte dvitve "cakre" ityādau yaṇādayo bhavanti. anyatā tu na syuḥ, dvitvanimittasya acaḥ sattvāt. dvitvanimitta iti kim?. dudyūṣati. divdhātoḥ sani dvitvātparatvādūṭhi kṛte dvitvātprāgyaṇ bhavatyeva. tathā ca "dyū" ityasya dvitve dudyūṣatīti sidhyati. dvitve kartavye yaṇo niṣedhe tu didyūṣatītyabhyāse ikāra eva śrūyeta. na tūkāraḥ. "dvitvanimitte" ityuktau tūṭhi pare dvitvātprāgyaṇyo na niṣedhaḥ, ūṭho dvitvanimittatvā'bhāvāt. acīti kim? . jeghrīyate. atra ghrādhātoryaṅi dvitvātprāka "ī ghrādhmo"ritīkārādeśo na niṣidhyate. ītvasya dvitvanimitta yaṅ()nimittakatve'pi dvitvanimittā'jnimittakatvā'bhāvāt. acaḥ kim?. asūṣupat. iha svāpeścaṅi dvitvātprāk "svāpeścaṅī"tivakārasya samprasāraṇaṃ na niṣidhyate, tasyā'jādeśatvā'bhāvāt. tataśca kṛte samrasāraṇe sup ityasya dvitve'byāse ukārasya śravaṇaṃ saṃbhavati. saṃprasāraṇe niṣidde tu "svap" ityasya dvitve'bhyāse ukāro na śrūyeta. evaṃ ca prakṛte yaṇādeśātprāg "liṭi dhāto"riti dvitve kṛ kṛ e iti sthite--.

acā sāmānādhikaraṇyalābhāya dvirvacanaśabdasya tannimitte lakṣaṇā svīkriyate. yadvā– ucyata iti vacanaṃ, dviḥ– vacanaṃ yasminnaci taddvirvacanam. athavā dvirvacanamasminnastītyarśāadyac. tadetadāha– dvitvanimitte'cīti. iha `acaḥ parasmi'nnityato'ca iti, `sthānivadādeśaḥ' ityasmādādeśa iti, `na padānte'tyato neti cānuvartate. tadāha– aca ādeśo na syāditi. yadyapīhi vṛttyādau– `ajādeśaḥ sthānivatsyā'diti rūpātideśapakṣaḥ svīkṛtaḥ phalaṃ cobhayatra tulyaṃ, tathāpyādeśaniṣedhapakṣo'pi bhāṣyārūḍha iti sa evātra svīkṛtaḥ. kiṃ ca ādeśamaṅgīkṛtya punaḥ sthānirūpāśrayaṇāpekṣayā niṣedhaparatayā vyākhyānameva laghu. `prakṣālanāddhipaṅkasya dūrādasparśanaṃ vara'miti nyāyāt. `na padānte'ti niṣedhānantaraṃ pāṭho'pyevaṃ satyanugṛhīta iti śreyānayaṃ pakṣaḥ.\r\niṣṭānurodena dvirvacana ityāvarttya kālāvadhāraṇaparatayāpi vyācaṣṭe– dvitve kartavye iti. kṛte tu dvitve yathāyathamādeśaḥ syādeveti bhāvaḥ. dvitvanimitte kim ?. dudyūṣatītyatra dvitvātparatvādūṭhi kṛte yadi yaṇaḥ pūrvameva dvitvaṃ syāttadā didyūṣatītyaniṣṭaṃ rūpaṃ syāttanmābhūditi dvitvanimitta ityuktam. nahrūṭh dvitvanimittam. acīti kim ?. jeghrīyate. dedhmīyate. śāśayyate. iha `ī ghrāghmo'riti īkāraḥ, `ayaṅ yi kṅitī'tyayahādeśasca niṣidhyeta, sa mābhūditi prāñcaḥ. anye tvāhuḥ– acīti vyarthaṃ, ghrīy-dhmīy-śayy iti dvitīyā'javadhikasyaikācaḥ kāryitayā yaṅo dvitvanimitatvā'bhāvāditi. acaḥ kim ?. asūṣupat. iha `svāpeścaṅī'ti yatsaṃprasāraṇaṃ tasminniṣiddhe'bhyāse uvarṇo na śrūyet. na ca dvitve kṛte `yūna' ityatreva `na saṃprasāraṇe' iti pūrvasya yaṇaḥ saṃprasāraṇaniṣedhāt. syādetat— cakraturityatra aca ādeśasya niṣedhā'pravṛttyā yaṇ syādeva. atuso dvitvanimittatve'pyakārasyā'tathātvāt. na ca `dvirvacane'cī'tyasya vaiyathryaṃ, cakre ityādau sāvakāśatvāt. tathā caikāctvā'bhāvāt `liṭi dhāto'ritīha dvitvaṃ na syāditi cet. maivam. iha dvitvanimittaśabdenasākṣādvā, samudāyaghaṭakatayā vā yaddvitvaprayojakaṃ, lakṣyānurodhena tasya sarvasya grahaṇāt. etacca `ṭhasyekaḥ' iti sūtre kaiyaṭe spaṣṭam. tathā ca ūrṇoteḥ sani `sanīvante'tīṭ pakṣe `vibhāṣorṇo'riti ṅittvavirahe ūrṇunaviṣatīti siddham. sannantasya dvitvavidhāne'pi sano dvitvaprayojakatvena tasminpare prāptayorguṇā'vādeśayordvitve kartavye niṣedhāt. ata evāhuḥ– - `tadbhāvabāvitāmātreṇeha nimittatva'miti. evaṃ ca dvitvanimittaghaṭakatayā sana iḍāgamo'tusa akāraśca dvitvanimittamiti sthitam. nanvevam, ṛdātoḥ sani `smipūṅrañjvaśāṃ sanī'tīṭi kṛte isśabdanimittakasya guṇasya `dvirvacane'cī'ti niṣedhe `ajāderdvitīyasye'ti dvitvaprasaṅgādaririṣatīti na sidhyet. ris?śabdanimittakasya ditve tu yadyapi sidhyati tathāpi guṇaniṣedhe ris?śabda eva durlabha iti cet. atrāhuḥ– guṇe rapare kṛte nimittatayā''śrīyate, `sthaṇḍilācchayitarivrate' iti jñāpakāt. anyathā śīṅo ṅitvena `kṅiti ce'ti guṇaniṣedhācchayitarīti rūpasyā'siddhyāpatteḥ. na ca `kiti ṅiti pare guṇavṛddhī ne'ti vyākhyāyamukte'rthe śayitarīti na jñāpakamiti vācyaṃ, tadvyākhyāyāṃ chinnaṃ bhinnamityatra guṇaniṣedho na syādityādidoṣasya `kṅiti ce'ti sūtra evopapāditatvāt. na caivaṃ kāryiṇo nimittatvā'nāśrayaṇe sannantasya kāryitvātatsani parataḥ prāptayorguṇāvādeśayoraniṣedhādūrṇunaviṣatītyapi na syāditi vācyaṃ, matvarthīyeneninā kāryamanubhavata evaṃ kāryitvā'lābhāt. ūrṇoterhi nuśabda eva dvitvarūpaṃ kāryamanubhavati, na tu san. aririṣatītyatra tu ris?śabdaḥ kāryabhāgiti vaiṣamyāditi.

dvirvacane'ci 70, 1.1.58 acā sāmānādhikaraṇyalābhāya dvirvacanaśabdasya tannimitte lakṣaṇā svīkriyate. yadvā-- ucyata iti vacanaṃ, dviḥ-- vacanaṃ yasminnaci taddvirvacanam. athavā dvirvacanamasminnastītyarśāadyac. tadetadāha-- dvitvanimitte'cīti. iha "acaḥ parasmi"nnityato'ca iti, "sthānivadādeśaḥ" ityasmādādeśa iti, "na padānte"tyato neti cānuvartate. tadāha-- aca ādeśo na syāditi. yadyapīhi vṛttyādau-- "ajādeśaḥ sthānivatsyā"diti rūpātideśapakṣaḥ svīkṛtaḥ phalaṃ cobhayatra tulyaṃ, tathāpyādeśaniṣedhapakṣo'pi bhāṣyārūḍha iti sa evātra svīkṛtaḥ. kiṃ ca ādeśamaṅgīkṛtya punaḥ sthānirūpāśrayaṇāpekṣayā niṣedhaparatayā vyākhyānameva laghu. "prakṣālanāddhipaṅkasya dūrādasparśanaṃ vara"miti nyāyāt. "na padānte"ti niṣedhānantaraṃ pāṭho'pyevaṃ satyanugṛhīta iti śreyānayaṃ pakṣaḥ.iṣṭānurodena dvirvacana ityāvarttya kālāvadhāraṇaparatayāpi vyācaṣṭe-- dvitve kartavye iti. kṛte tu dvitve yathāyathamādeśaḥ syādeveti bhāvaḥ. dvitvanimitte kim?. dudyūṣatītyatra dvitvātparatvādūṭhi kṛte yadi yaṇaḥ pūrvameva dvitvaṃ syāttadā didyūṣatītyaniṣṭaṃ rūpaṃ syāttanmābhūditi dvitvanimitta ityuktam. nahrūṭh dvitvanimittam. acīti kim?. jeghrīyate. dedhmīyate. śāśayyate. iha "ī ghrāghmo"riti īkāraḥ, "ayaṅ yi kṅitī"tyayahādeśasca niṣidhyeta, sa mābhūditi prāñcaḥ. anye tvāhuḥ-- acīti vyarthaṃ, ghrīy-dhmīy-śayy iti dvitīyā'javadhikasyaikācaḥ kāryitayā yaṅo dvitvanimitatvā'bhāvāditi. acaḥ kim?. asūṣupat. iha "svāpeścaṅī"ti yatsaṃprasāraṇaṃ tasminniṣiddhe'bhyāse uvarṇo na śrūyet. na ca dvitve kṛte "yūna" ityatreva "na saṃprasāraṇe" iti pūrvasya yaṇaḥ saṃprasāraṇaniṣedhāt. syādetat--- cakraturityatra aca ādeśasya niṣedhā'pravṛttyā yaṇ syādeva. atuso dvitvanimittatve'pyakārasyā'tathātvāt. na ca "dvirvacane'cī"tyasya vaiyathryaṃ, cakre ityādau sāvakāśatvāt. tathā caikāctvā'bhāvāt "liṭi dhāto"ritīha dvitvaṃ na syāditi cet. maivam. iha dvitvanimittaśabdenasākṣādvā, samudāyaghaṭakatayā vā yaddvitvaprayojakaṃ, lakṣyānurodhena tasya sarvasya grahaṇāt. etacca "ṭhasyekaḥ" iti sūtre kaiyaṭe spaṣṭam. tathā ca ūrṇoteḥ sani "sanīvante"tīṭ pakṣe "vibhāṣorṇo"riti ṅittvavirahe ūrṇunaviṣatīti siddham. sannantasya dvitvavidhāne'pi sano dvitvaprayojakatvena tasminpare prāptayorguṇā'vādeśayordvitve kartavye niṣedhāt. ata evāhuḥ--- "tadbhāvabāvitāmātreṇeha nimittatva"miti. evaṃ ca dvitvanimittaghaṭakatayā sana iḍāgamo'tusa akāraśca dvitvanimittamiti sthitam. nanvevam, ṛdātoḥ sani "smipūṅrañjvaśāṃ sanī"tīṭi kṛte isśabdanimittakasya guṇasya "dvirvacane'cī"ti niṣedhe "ajāderdvitīyasye"ti dvitvaprasaṅgādaririṣatīti na sidhyet. ris()śabdanimittakasya ditve tu yadyapi sidhyati tathāpi guṇaniṣedhe ris()śabda eva durlabha iti cet. atrāhuḥ-- guṇe rapare kṛte nimittatayā'‌'śrīyate, "sthaṇḍilācchayitarivrate" iti jñāpakāt. anyathā śīṅo ṅitvena "kṅiti ce"ti guṇaniṣedhācchayitarīti rūpasyā'siddhyāpatteḥ. na ca "kiti ṅiti pare guṇavṛddhī ne"ti vyākhyāyamukte'rthe śayitarīti na jñāpakamiti vācyaṃ, tadvyākhyāyāṃ chinnaṃ bhinnamityatra guṇaniṣedho na syādityādidoṣasya "kṅiti ce"ti sūtra evopapāditatvāt. na caivaṃ kāryiṇo nimittatvā'nāśrayaṇe sannantasya kāryitvātatsani parataḥ prāptayorguṇāvādeśayoraniṣedhādūrṇunaviṣatītyapi na syāditi vācyaṃ, matvarthīyeneninā kāryamanubhavata evaṃ kāryitvā'lābhāt. ūrṇoterhi nuśabda eva dvitvarūpaṃ kāryamanubhavati, na tu san. aririṣatītyatra tu ris()śabdaḥ kāryabhāgiti vaiṣamyāditi.